Zavičajnost – Izložba Riječka zavičajnost ili kako postati građanin Rijeke

1492.

Cristofor Columbo stiže do obala Amerike.

Prikaz jedrenjaka karavele iz 15. st. (PPMHP 141335)

1493.

Osmanska vojska teško je porazila hrvatsku plemićku vojsku u bitci na Krbavskom polju. To destabilizira sve prolaze prema kopnu u zaleđu Rijeke.

Spezial Karte von dem Oestereichischen v Osmanischen Koenigreich Kroatien Nro. 2 (PPMHP 140298)

1509.

Vojska Mletačke Republike upada u Rijeku, pali, pljačka i ubija njezine stanovnike, te je nakratko zauzima.

1511.

1511.

Mlečani ponovno napadaju Rijeku s ciljem da je razore.

Mletački posjed na sjevernom Jadranu (PPMHP 122117)

1515.

Rijeka se zbog otpora Mlečanima u ispravi Habsburškog vladara naziva Fidelissimum oppidum Terrae Fluminis.

1526.

Ugarsko-hrvatski kralj Ludovik II. pogiba na Mohačkom polju u bitki protiv vojske osmanskog sultana Sulejmana Veličanstvenog. Osmanska vojska prodire duboko prema središnjoj Europi.

1527.

Na zasjedanju Sabora hrvatskih i ugarskih plemića u Cetingradu Ferdinand I. Habsburški izabran je za kralja.

PPMHP Habsburški grb

1530.

Car Ferdinand I. u Beču 29. srpnja potvrđuje Statut Grada Rijeke.

(HR_DARI_276_01)

1530.

Šimun Kožičić Benja utemeljio je glagoljsku tiskaru u Rijeci.

1531.

Petar Kružić, vođa kliških uskoka, sklanja se u Rijeku nakon pada Klisa u osmanske ruke. Daje graditi kapelicu sv. Nikole i početak stepenica koje vode prema svetištu na Trsatu.

Trsatske stube (PPMHP 151917)

1554.

Uređene su granice grada Rijeke koje će ostati nepromijenjene do 1945. godine.

(HR-DARI_32_JU_2_416_1554_001)

1599.

Mlečani opet bombardiraju Rijeku.

1615. – 1617.

Odvija se rat između Mletačke Republike i Habsburškog Carstva za područje Gradiške ili uskočki rat. Rijeka je opet na meti mletačke vojske.

1627.

Isusovci osnivaju gimnaziju u Rijeci.

Rijeka u 17. st. (PPMHP 120832)

1637.

Započinje gradnja nove crkve sv. Vida (današnje katedrale).

1659.

Car Leopold I. u Beču 6. lipnja potvrđuje gradu Rijeci grb koji mu je grad sam predložio.

(HR_DARI_273_1_11)

1683.

Osmanska vojska opsjeda Beč, ali biva poražena.

1696.

Baltazaru Milleru dodjeljuje se status građanina u Rijeci.

1699.

Sklopljen je mir u Sremskim Karlovcima prema kojemu se Osmanlije moraju povući iz velikog dijela središnje Hrvatske.

1717.

Car Karlo VI. Habsburški proglašava slobodu plovidbe Jadranskim morem.

1718.

Sklopljen je mir u Požarevcu nakon još jednog poraza Osmanlija. Habsburško carstva sklapa s njima trgovački ugovor što je preduvjet za brži razvoj Rijeke.

1719.

Rijeka i Trst dobivaju status slobodnih carskih luka.

1722.

Carska privilegirana orijentalna kompanija dobiva povlastice u Rijeci za gradnju velikih brodova. Gradi se lazaret u Martinšćici.

(PPMHP 122357)

1728.

1728.

Otvorena je Karolinška cesta koja Rijeku povezuje s Karlovcem. Car Karlo VI. posjetio je Rijeku.

(PPMHP 121893)

1750. – 1751.

Rijeku pogađa niz jakih potresa nakon kojih je velik broj zgrada razoren.

1758.

Ludovico Rupani iz Milana dobiva građanska prava u Rijeci.

1773.

Arnold&Co. pokreće šećeranu u Rijeci.

1773.

Marija Martinuzzi dobiva građanska prava u Rijeci.

1775.

Prestaju se zatvarati gradska vrata u Rijeci.

Lokot s gradskih vrata. (PPMHP 120830)

1776.

Carica Marija Terezija preporuča da se Rijeka pretvori u corpus separatum ili izdvojeno tijelo unutar ugarske kraljevine radi boljeg gospodarskog razvoja grada i osnivanje gubernija. U Rijeku dolazi prvi guverner, ugarski plemić Joseph Mailáth de Szèkely.

1777.

Anton Gnamb postaje glavni arhitekt Riječkoga gubernija i započinje obnovu i širenje grada.

(PPMHP 115395)

1779.

1779.

Carica Marija Terezija 23. travnja dodjeljuje gradu Rijeci status posebnog tijela (Corpus separatum), izravno povezanog s mađarskim kraljevstvom.

(HR_DARI_273_1_21)

1791.

Giuseppe Sebastiancic dobiva građanska prava u Rijeci.

1793.

Andrea Serena dobiva građanska prava u Rijeci.

1797.

Napoleon ukida Mletačku Republiku.

1801.

Mark Kobler dobiva građanska prava u Rijeci.

1805.

Riječki poduzetnik Andrija Ljudevit Adamić otvara prvo kazalište.

(PPMHP 107152)

1807.

Giovanni Buranelli dobiva građanska prava u Rijeci.

1809.

Francuska napoleonska uprava osniva Ilirske provincije na području današnje Slovenije i Hrvatske.

(PPMHP 150093)

1813.

Irski plemić u službi habsburškog cara, Laval Nugent oslobađa Rijeku od francuske okupacije.

1817.

1817.

Okružni ured u Rijeci 4. listopada obavještava Grad da je kralj Franjo I. gradu Rijeci dodijelio naslov Fidelissima.

(HR-DARI-2731-24)

1820.

Riječki kapetan dodjeljuje počasno građanstvo Franji Ksaveru Tomašiću.

1821.

Andrija Ljudevit Adamić osniva Tvornicu papira u Rijeci koju nekoliko godina kasnije prodaje britanskim poduzetnicima Smithu i Meynieru.

(PPMHP 101004)

1822.

Obnovljen je riječki gubernij, a za guvernera je postavljen Joseph Maláith de Sekély mlađi.

(PPMHP 121411)

1823.

Joseph Mailàth de Szèkely dobiva punopravno građanstvo u Rijeci.

1824.

Laval Nugent kupuje oronuli kaštel Trsat i obnavlja ga.

(PPMHP 128843)

1831.

Saverio Rossi dobiva građanska prava u Rijeci.

1848.

Ukidaju se povlastice plemića u upravi gradom. Pravo ulaska u Gradsko vijeće dobivaju svi punoljetni muškarci koji imaju zavičajnost u Rijeci i zadovoljavaju imovinski cenzus.